Kaštela

Povijest do doseljenja Hrvata

Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje. Tragove neandertalaca nalazimo u Mujinoj pećini, koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

Neolitski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina. Sljedi razdoblje nolita, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine.

Gradine imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda suhozida.

Tijekom željezna doba od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, Ostrog i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima Bulini i Hilini.

U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni Datlmati. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s Isse (Vis) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium (Trogir). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima helenističke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom (Solin), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje Sicum za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani Iliri se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.