Kaštela

Kultura i šport

    Muzej grada Kaštela u Kaštel Lukšiću
    Muzej Podvorje u Kaštel Sućurcu
    NK Jadran Kaštel Sućurac
    NK GOŠK Adriachem Kaštel Gomilica
    HNK Val Kaštel Stari
    Odbojkaški klub Mladost Kaštel Lukšić
    Odbojkaški klub Kaštela DC Kaštel Stari
    Odbojkaški klub Marina Kaštela Kaštel Kambelovac
    Rukometni klub Kaštela Adriachem Kaštel Gomilica
    Karate klub Fortiter Kaštel Novi
    Karate klub Bijaći Kaštel Novi
    Judo klub Dalmacijacement Kaštel Sućurac
    POGŠ Josip Hatze Kaštel Kambelovac
    HGD "Zrinski" Donja Kaštela
    HGD "Biranj" Kaštel Lukšić

Kaštela

Gospodarstvo

Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: vino i trešnja, te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala Split s ostalim djelovima tadašnje Austro-Ugarske, čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz Opatiju, postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma.

Nakon I. svjetskog rata u Kaštela je došla i prva industrija. U Kaštel Sućurcu se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Tijekom II. svjetskog rata kaštelansko gospodarstvo naglo stagnira i počinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Kaštela.

Nakon II. svjetskog rata socijalistička politika dovodi do nagle industrijalizacije Kaštela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plastičnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), željezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovništva u Kaštelima, ali i jačanju kaštelanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo još snažniji mogući razvoj turizma od onoga koji se događao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su kaštelani imali višestruke izvore prihoda, kako od rada u državnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Kaštela bio specifičan na cijelom području bivše države.

Nakon raspada Jugoslavije i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja kaštelansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduzeća se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Kaštela, dok cementara i željezara u Kaštelima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih.

Tek početkom 21. stoljeća dolaskom novih malih privatnih poduzeća i stranih trgovačkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisuću ljudi godišnje, što predstavlja silno opterećenje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.

Kaštela

Povijest do doseljenja Hrvata

Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje. Tragove neandertalaca nalazimo u Mujinoj pećini, koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

Neolitski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina. Sljedi razdoblje nolita, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine.

Gradine imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda suhozida.

Tijekom željezna doba od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, Ostrog i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima Bulini i Hilini.

U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni Datlmati. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s Isse (Vis) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium (Trogir). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima helenističke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom (Solin), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje Sicum za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani Iliri se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.

Kaštela

Zemljopisni položaj

Kaštela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najvećeg hrvatskog grada na moru, Trogira, grada zaštićenog od strane UNESCO-a, i Solina, poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba.
Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Kaštelanskog zaljeva.

 To su:

• Štafilić,
• Novi,
• Stari,
• Lukšić,
• Kambelovac,
• Gomilica i
• Sućurac.

Kaštela su udaljena desetak kilometara od Trogira na zapadu i Splita na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina Kozjak sedamsto sedamdeset devet, a nešto dalje prema istoku i planina Mosor tisuću tristo trideset i devet metara. Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka Čiova na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. 

U geološkom smislu prevladavaju vapnenac i fliš. Fliš ne prelazi visinu od četristo metara i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Izmjena vapnenca i fliša vidljiva je i u vegetacijskom pokrovu, pa su tako vapnenačke površine pretežno gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili bijelograb, hrast medunac i česmina, a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela.

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske klime omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze Crljenak kaštelanski, masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.

Za gospodarstvo je također izuzetno važna i željeznica, koja ovuda prolazi na svojem putu do Splita, ali i putnicima, jer njome vozi Marjan express, udobna linija koja putnike iz Zagreba do Kaštela dovozi za 8-9 sati. Avionom je također moguće putovati između Kaštela i Zagreba, let obično traje oko 35 minuta.

Kaštela

Kaštela
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Površina
- ukupna	57,67 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	34.103 stan.
Gradonačelnik	Josip Berket
Poštanski broj	21212
Zemljovid
Kaštela Kaštela na zemljovidu Hrvatske

Kaštela

Grad Kaštela